Statut

Statut đačkog parlamenta usvojen je prošle godine i po tim članovima parlament funkcioniše.

Opšte odredbe

Član 1.

Ovim statutom uređuju se ciljevi i zadaci Đačkog parlamenta, konstituisanje, način njegovog rada, sazivanje i pripremanje sjednica, glasanje i odlučivanje, i sva druga pitanja od značaja za rad Đačkog parlamenta Srednje mješovite škole "Danilo Kiš" u Budvi. ( u daljem tekstu Parlament)

Član 2.

Parlament je zakonom zagarantovano predstavničko tijelo učenika škole, koje im omogućava demokratski način udruživanja radi zastupanja interesa svih učenika u školi, kao i učešće učenika u donošenju odluka koje se njih neposredno tiču.

Član 3.

Članove Parlamenta biraju učenici svake odjeljenske zajednice na početku godine, tačnije na prvoj sjednici istog. Mandat članova Parlamenta je jedna školska godina.

Ciljevi i zadaci

Član 4.

Ciljevi Parlamenta su :

• predstavljanje stavova učenika škole,

• iniciranje i promovisanje inicijativa i aktivizma učenika u izgradnji škole kao demokratske cjeline,

• poboljšanje stanja u svojoj školi kako bi među učenicima promovisao saradnju, razumijevanje, toleranciju, poštovanje različitosti, solidarnosti, nenasilje,

• doprinos rješavanju problema učenika u školi,

• uspostavljanje saradnje sa Đačkim parlamentima širom Crne Gore,

• druženje uz mnoge druge aktivnosti koje promovišu aktivnu i odgovornu participaciju učenika u svojoj sredini.

 U nastojanju da ostvari navedene ciljeve, Parlament sprovodi sljedeće zadatke:

• promoviše, razvija i štiti prava učenika,

• organizuje edukativne i kreativne akcije kulturnog, sportskog, humanitarnog i drugog sadržaja,

• doprinosi uspostavljanju standarda za učenike, nastavnike i direktore u školama,

• inicira i uspostavlja partnersku saradnju sa organizacijama čiji su članovi slični ciljevima Parlamenta.

Članovi Parlamenta

Član 5.

Parlament čini po minimum dva učenika iz svakog odjeljenja u školi, ako ima još aktivnih učenika, može ih najviše biti četiri(u posebnim slučajevima upravni odbor može napraviti izuzetak za manje od 2  ili više od 4 člana iz jednog odjeljenja).

Predstavnika u Parlamentu odjeljenje bira na demokratski način na sjednici odjeljenske zajednice na početku školske godine, osim u slučaju kada ima samo dva dobrovoljca onda nema glasanja. Članovi Parlamenta se biraju na osnovu interesovanja koja imaju i odgovornosti koju pokazuju u aktivnostima, a ne na osnovu uspjeha u školi, porijekla, materijalnog statusa ili zato što ih je razredni starješina odredio.

Izbor članova Parlamenta

Član 6.

Na početku svake školske godine (najkasnije do oktobra), po izboru rukovodstva odjeljenskih zajednica, svaka odjeljenska zajednica, tajnim glasanjem, bira najviše 4 predstavnika odjeljenja u Parlamentu. Ako nema zainteresovanih učenika podnosi se pismena potvrda da odjeljenje neće učestvovati u radu Parlamenta koji mora biti potpisan od strane razrednog starješine.

Član 7.

Učenici svakog odjeljenja predlažu po pet kandidata za Parlament, čija se imena ispisuju na tabli. Tajno glasanje se sprovodi tako što učenici u odjeljenju na prazan glasački listić ispisuju ime od pet predloženih. Smatraju se izabranim učenici koji su dobili najviše glasova. O izabranim članovima Parlamenta odjeljenske starješine odmah obavještavaju profesora koordinatora Parlamenta.

Konstituisanje Parlamenta i sazivanje sjednica

Član 8.

Prvu konstitutivnu sjednicu Parlamenta, poslije završenih izbora po odjeljenjima, saziva predsjednik Parlamenta iz prethodnog saziva ili profesor koordinator, putem oglasne table i obavještenja, najkasnije tri dana prije dana njenog održavanja.

Konstitutivna sjednica se mora održati najkasnije do polovine oktobra tekuće školske godine.

Član 9.

Na prvoj konstitutivnoj sjednici Parlamenta bira se predsjednik, podpredsjednik i sekretar (zapisničar).

Članovi Parlamenta biraju predsjednika iz svojih redova.

Izbor predsjednika, podpredsjednika i sekretara vrši se na prijedlog članova Parlamenta, većinom glasova od ukupnog broja članova.

Mandat predsjednika, njegovog zamjenika i članova Parlamenta traje jednu godinu, sa mogućnošću ponovnog izbora. Broj mandata nije ograničen.

Član 10.

Na prvoj sjednici svi članovi se upoznaju sa pravima, obavezama i odgovornostima učenika i nadležnostima Parlamenta i donose Program rada Parlamenta.

Član 11.

Poslije izbora, predsjednik Parlamenta preuzima vođenje prve i svih narednih sjednica. Predsjednik Parlamenta je dužan da obavijesti članove Parlamenta o datumu, mjestu i vremenu održavanja sastanka Parlamenta, najmanje 3 dana prije sastanka. Obavještenje mora biti jasno i svima vidljivo.

Parlamentu škola pruža podršku kroz angažovanje profesora koordinatora za rad sa Parlamentom.

Direktor je obavezan da obezbijedi prostoriju za održavanje sjednice Pralmenta, kao i obavljanje svih administrastivno – tehničkih poslova u vezi sa održavanjem sjednica.

Član 12.

Osim konstitutivne, sve naredne sjednice zakazuje predsjednik Parlamenta (ili njegov zamjenik, ako je predsjednilk odsutan ili spriječen da vodi sastanak Parlamenta).

Sjednice se održavaju prema programu rada Parlamenta, a mogu se sazivati po potrebi, na zahtjev direktora, stručnih organa škole, jedne trećine članova Parlamenta, učenika škole i u tom slučaju sjednici obavezno prisustvuju predstavnici podnosioca zahtjeva za održavanje sjednice Parlamenta.

Predsjednik Parlamenta dužan je da sazove sjednicu na zahtjev: direktora škole, nastavničkog vijeća, školskog odbora i jedne trećine članova Parlamenta.

Poslove predsjednika Parlamenta vrši zamjenik predsjednika, u slučaju spriječenosti ili odsustva predsjednika Parlamenta, a  mogu ih vršiti i uz dogovor.

Član 13.

Parlament se sastaje u mjesecima u kojima se održava redovna nastava.

Član 14.

Parlament se sastaje najmanje dva puta mjesečno ili ukoliko postoji prijedlog od strane učenika škole, profesora ili uprave Parlament se može sastati češće ako je to potrebno.

Član 15.

Prva sjednica parlamenta održava se do prve polovine septembra.

Član 16.

Na prvoj sjednici Parlamenta, članovi se međusobno upoznaju, a predsjednik, koji je dužnost obavljao u prošlom mandatu (prošle školske godine), upoznaje ih sa radom i funkcionisanjem Parlamenta, i sa osnovnim pravilima ponašanja, osim ako predsjednik koji je bio u prethodnom mandatskom periodu nije više učenik te škole.

Član 17.

Sjednice Parlamenta su javne i njima prisustvuju svi članovi ovog organa. Sjednice Parlamenta zakazuju se najmanje tri dana prije dana održavanja. Zakazivanje sjednica se vrši objavljivanjem obavještenja na oglasnoj tabli za učenike, ili preko drugih načina gdje će svi članovi znati da će biti sjednice.

U obavještenju o zakazivanju sjednice Parlamenta navodi se mjesto, dan i vrijeme održavanja sjednice, prijedlog dnevnog reda, čitko, jasno i razumljivo, sa potpisom predsjednika Parlamenta.

Izuzetno, ukoliko to zahtijeva priroda pitanja koje se stavlja na dnevni red, sjednica se može zakazati po hitnom postupku, telefonskim putem, najkasnije jedan dan prije dana određenog za održavanje sjednice.

 Član 18.

Predsjednik otvara i vodi sjednicu Parlamenta.

Prije početka sjednice, predsjednik konstatuje prisustvo većine članova Parlamenta, neophodno za rad i donošenje punovažnih odluka.

U slučaju da ne postoji potrebna većina, predsjednik odlaže sjednicu Parlamenta, najviše za tri dana i o tome obavještava učenike i zaposlene objavljivanjem na oglasnoj tabli, u skladu sa članom 17. ovog pravilnika.

Pripremanje sjednice

Član 19.

U pripremi sjednice i sastavljanju dnevnog reda, predsjedniku Parlamenta pomažu stručni saradnici i pojedini članovi Parlamenta.

Pri sastavljanju prijedloga dnevnog reda vodi se računa naročito o tome da se na sjednicama razmatraju pitanja koja spadaju u nadležnost Parlamenta; da dnevni red obuhvata prvenstveno ona pitanja koja su u vrijeme održavanja sjednice najauktuelnija i najhitnija za rad Parlamenta i koja su u programu rada Parlamenta; da dnevni red ne bude suviše obiman i da sve njegove tačke mogu da se obrade na toj sjednici.

Rad na sjednicama

Član 20.

Sjednicu Parlamenta otvara predsjednik i na samom početku utvrđuje prisutnost i odsutnost članova. Nakon utvrđivanja kvoruma, razmatra se zapisnik sa prethodne sjednice, donosi odluka o njegovom usvajanju i utvrđuje prijedlog dnevnog reda za tekuću sjednicu.

Član 21.

Svaki član ima pravo da zatraži izmjene ili dopune predloženog dnevnog reda, uz odgovarajuće obrazloženje. Parlament odlučuje posebno o svakom prijedlogu za izmjenu ili dopunu dnevnog reda.

Član 22.

Nakon utvrđivanja dnevnog reda aktuelne sjednice prelazi se na razmatranje svake tačke pojedinačno. Izveštaj o svakoj tački dnevnog reda podnosi uvodničar, ukoliko je određen ili drugi član Parlamenta koji prisustvuje sjednici; direktor ili stručni saradnik, ukoliko je tako dogovoreno prilikom zakazivanja sjednice.

Nakon izlaganja uvodničara, odnosno drugog lica, predsjednik otvara diskusiju po toj tački dnevnog reda i poziva sve članove Parlamenta da učestvuju u njoj.

Član 23.

Predsjednik Parlamenta vodi tok sjednice, daje riječ učesnicima diskusije, vodi računa o vremenu, redosljedu izlaganja i stara se o tome da se na sjednici razmotre sve tačke dnevnog reda. Svaki učesnik u diskusiji u obavezi je da prethodno od predsjednika traži riječ i govori samo kada je dobije, konkretno o pitanju koje se razmatra, izbegavajući opširnost.

Predsjednik Parlamenta ima pravo da prekine učesnika u diskusiji, opomene ga da se ne udaljava od tačke dnevnog reda i zatraži da u izlaganju bude kraći i konkretniji.

Član 24.

Na prijedlog predsjednika ili člana, Parlament može donijeti odluku, u opravdanim slučajevima i bez rasprave, da odredi vrijeme za svaku pojedinačnu diskusiju, da se ograniči vrijeme govora pojedinog učesnika u raspravi ili da mu se uskrati riječ, ukoliko je već govorio po istom pitanju i ukoliko se ponavlja u svom izlaganju.

Član 25.

Na prijedlog predsjednika ili člana, Parlament može donijeti odluku da se rasprava o pojedinim pitanjima prekine da bi se predmet ponovo proučio, dopunio potreban materijal, odnosno pribavili neophodni podaci do naredne sjednice.

Član 26.

Rasparava o pojedinoj tački dnevnog reda traje dok svi prijavljeni učesnici diskusije ne završe svoje izlaganje.

Predsjednik zaključuje raspravu kada se utvrdi da nema više prijavljenih diskutanata.

Izuzev, na prijedlog predsjednika ili člana Parlamenta, rasprava se može zaključiti i ranije, ukoliko se utvrdi da je pitanje o kome se raspravlja dovoljno razjašnjeno i da se može donijeti odluka.

Član 27.

Kada se završi rasprava o jednoj tački dnevnog reda, donosi se odluka – zaključak i tek nakon toga se prelazi na sljedeću tačku dnevnog reda. Osim, ako su pojedine tačke povezane po svojoj prirodi, može se donijeti odluka da se zajednički raspravlja o dvije ili više tačaka dnevnog reda.

Član 28.

Parlament odluke donosi većinom glasova od ukupnog broja članova.

Donošenje odluke podrazumijeva da se uz odluku donese i zaključak kojim se utvrđuje ko treba da izvrši odluku, na koji način i u kom roku, što se unosi u zapisnik.

Član 29.

Ako za rješenje istog pitanja ima više prijedloga, glasa se za sve prijedloge.

Predsjednik prijedloge stavlja na glasanje onim redom kojim su iznijeti i o svakom prijedlogu se glasa posebno.

Glasanje je javno.

Glasa se na taj način što se članovi izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga ili se uzdržavaju od glasanja.

Član 30.

Javno glasanje se vrši dizanjem ruke ili pojedinačnim pozivanjem na izjašnjavanje.

Po završenom glasanju, predsjednik utvrđuje rezultate glasanja.

Održavanje reda na sjednicama

Član 31.

Svaki član ima obavezu pristojnog ponašanja i izražavanja i nema pravo da svojim ponašanjem na bilo koji način remeti red na sjednicama.

Predsjednik Parlamenta ima pravo da održava red na sjednicama i odgovoran je za njega.

Član 32.

Zbog povrede reda na sjednicama, mogu se izreći sljedeće mjere:

1. usmena opomena;

2. pismena opomena unijeta u zapisnik;

3. oduzimanje riječi;

4. udaljavanje sa sjednice.

Mjere utvrđene tačke 1, 2. i 3. ovog člana izriče predsjednik Parlamenta, a mjeru iz tačke 4. Parlament, na prijedlog predsjednika.

Član 33.

Usmena opomena izriče se članu koji svojim ponašanjem na sjednici narušava red i odredbe ovog pravilnika.

Narušavanje reda i odredaba pravilnika može da bude:

• učešće u diskusiji prije dobijanja riječi;

• diskusija o pitanju koje nije na dnevnom redu;

• prekidanje drugog diskutanta u izlaganju, dobacivanje i ometanje;

• nedolično i nepristojno ponašanje, vrijeđanje prisutnih i sl.

Pismena opomena unijeta u zapisnik izriče se članu koji i posle izrečene usmene opomene nastavi da narušava red i odredbe ovog Pravilnika.

Mjera oduzimanja riječi izriče se članu koji narušava red, a već je dva puta bio opomenut.

Mjera udaljenja sa sjednice izrče se članu koji:

• vrijeđa i kleveta druge članove ili druga prisutna lica;

• ne poštuje izrečenu mjeru oduzimanja riječi;

• svojim ponašanjem onemogučava nesmetano održavanje sjednice.

Član 34.

Mjera udaljenja sa sjednice može se izreći i bez prethodno izrečenih mjera, u slučaju
fizičkog napada, odnosno drugog sličnog postupka kojim se ugrožava fizički ili
moralni integritet prisutnih na sjednici.

Odluka o izricanju mjere udaljenja sa sjednice donosi se javnim glasanjem i može se
izreći samo za sjednicu na kojoj je izrečena.

Član koji je udaljen sa sjednice, dužan je da odmah napusti sjednicu. Lica koja prisustvuju sjednici, a nijesu članovi Školskog odbora, mogu se zbog narušavanja reda, posle samo jedne opomene udaljiti sa sjednice.

Član 35.

Predsednik Parlamenta zaključuje sjednicu iscrpljivanjem svih tačaka dnevnog reda.

Član 36.

Predsjednik i zamjenik predsjednika Parlamenta mogu biti razriješeni dužnosti i prije  isteka mandata, na lični zahtjev ili odlukom Parlamenta, ukoliko ne zastupaju interese učenika, neredovno, nemarno i neodgovorno vrše svoju dužnost i ako, pred nadležnim organima u školi, ne zastupaju stavove, mišljenja, odluke, zaključke i predloge za koje se izjasnio Parlament.

U slučaju iz stava 1.ovog člana, Parlament odmah bira iz svojih redova drugog člana, koji će obavljati tu dužnost i o tome obavještava direktora škole. Isključeni iz rada Parlamenta mogu biti i njegovi članovi kao i sekretar (zapisničar), i oni se isključuju većinskim glasanjem.

Član 37.

Svaki član Parlamenta dužan je da blagovremeno, objektivno i potpuno informiše odjeljensku zajednicu o radu Parlamenta, donijetim odlukama, prijedlozima i mišljenjima.

Odjeljenska zajednica može svojom odlukom opozvati člana Parlamenta koga je izabrala i prije isteka njegovog mandata i ako u Parlamentu ne zastupa interese učenika odjeljenske zajednice koga je izabrala, ili neodgovorno i neredovno vrši svoju dužnost.

Odluku o opozivu člana Parlamenta odjeljenska zajednica donosi većinom glasova svih članova.

Član 38.

Direktor škole i uprava su dužni da prihvate svaku odluku Parlamenta koja neće štetiti školi na bilo koji način ili imati negativan uticaj na učenike i nastavno osoblje.

Prava i obaveze članova Parlamenta

Član 39.

Prava članova Parlementa su da:

• ravnopravno sa drugim članovima učestvuju u formiranju i ostvarivanju ciljeva Parlamenta;

• neposredno učestvuju u odlučivanju na sastancima Parlamenta;

• biraju i budu birani u organe Parlamenta;

• budu blagovremeno informisani o radu i aktivnostima Parlamenta i

• pokreću inicijative za rad Parlamenta i njegovih organa, da daju predloge, mišljenja i primjedbe na rad organa Parlamenta.

Član 40.

Članovi Parlementa su dužni da:

• se pridržavaju Pravilnika i drugih osnovnih akata Parlamenta,

• zastupaju interese svih učenika,

• tokom rasprave aktivno slušaju jedni druge i argumentovano iznose svoje stavove,

• aktivno doprinose radu Parlamenta i zalažu se za ostvarivanje njegovih ciljeva,

• blagovremeno obavještavaju učenike u svom odjeljenju o donijetim odlukama i razgovaraju sa njima o svim pitanjima koja bi se mogla iznijeti pred Parlament

• čuvaju i podižu ugled Parlamenta,

• da prisustvuju sastanku od početka do samog kraja.

Prisustvo sastancima Parlamenta

Član 41.

Sastanku Parlamenta mogu da prisustvuju:

• direktor škole,

• pedagog i psiholog škole,

• profesori zaduženi za rad sa Parlamentom,

• učenici škole koji nisu članovi Parlamenta a nemaju nastavu (ovi učenici imaju pravo da predlažu, i da učestvuju u radu, ali nemaju pravo glasa),

• učenici drugih škola, ako ih je Parlament pozvao,

• pozvani gost,

• predstavnci medija.

Gore navedeni mogu da prisustvuju samo javnim sastancima, i to ako su se prethodno blagovremeno najavili (najmanje dva dana prije sastanka) predsjedniku ili zamjeniku predsjednika Parlamenta, i oni ne mogu učestvovati u glasanju.

Opravdanost izostanka sa časova radi prisustvovanja sastanku Parlamenta

Član 42.

Tačka 1.

Odjeljenski starješina je dužan da članu Parlamenta opravda izostanak sa školskog časa za vrijeme koga je taj član Parlamenta prisustvovao sastanku, kao i da napise neopravdani izostanak ako se član nije pojavio na sjednici i nije imao opravdanje za to.

Tačka 2.

Svim članovima Parlamenta izričito je zabranjeno neopravdano izostajanje sa sjednica. Ako član ima preko četiri neopravdana izostanka može biti isključen iz daljeg rada Parlamenta.

Vođenje zapisnika

Član 43.

Zapisničar (sekretar) sa svake sjednice Parlamenta vodi zapisnik.

O pravilnom vođenju zapisnika i formulaciji odluka i zaključaka stara se sekretar škole.

U slučaju odsustva sekretara, zapisnik može voditi neko od članova Parlamenta.

Član 44.

Zapisnik obavezno sadrži:

• redni broj sjednice, računajući od početka mandatnog perioda;

• mjesto, datum i vrijeme održavanja;

• ime predsjednika i zapisničara;

• imena pristunih i odsutnih članova, uz konstataciju da li je odsustvo najavljeno i opravdano;

• imena prisutnih lica koja nisu članovi Parlamenta;

• konstataciju da postoji kvorum za rad i odlučivanje;

• formulaciju odluka o kojima se glasalo, onim redom kojim su donijete;

• sve podatke od značaja za pravilno donošenje odluke (način glasanja, broj glasova "za", "protiv", broj uzdržanih i izdvojenih mišljenja);

• izvorna i izdvojena mišljenja, za koja pojedini članovi izričito traže da uđu u zapisnik;

• vrijeme kada je sjednica završena ili prekinuta;

• potpise predsjednika i zapisničara.

Član 45.

Zapisnik se čuva u arhivi škole, sa zapisnicima ostalih organa škole, kao dokument od trajne vrijednosti.

Na početku svake sjednice potrebno je pročitati zapisnik sa prethodne.

Član 46.

O izvršavanju svih odluka donijetih na sjednicama Parlamenta stara se direktor škole.

Formiranje i rad radnih grupa

Član 47.

Radi obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, Parlament može formirati radne grupe iz reda svojih članova.

Parlament utvrđuje članove radne grupe i njihov broj je od 3 do 7.

Radne grupe se formiraju prema potrebi i prema aktivnostima. Parlament utvrđuje zadatak i rokove za izvršenje.

Javnost rada

Član 48.

Rad Parlamenta i njegovih organa je demokratski i javan. Javnost se obavještava o radu i aktivnostima Parlamenta i njegovih organa preko oglasnih tabli u školi, školskih novina, Facebook, Instagram profila i ostalih društvenih mreža, kao i preko web sajta parlamenta.

Završne odredbe

Član 49.

Tumačenje odredbi ovog Pravilnika daje Parlament.

Član 50.

Ovaj statut stupa na snagu odmah po usvajanju.